Beograd / Beč – U nedelji od 18. do 24. avgusta brojni austrijski mediji su opširno izveštavali o kontinuiranim protestima u Srbiji. Sledeći pregled sažima glavne naglaske u izveštavanju i pokazuje na koje su aspekte posebno stavljali akcenat.
Kroz sve izveštaje stvara se konzistentna slika: protesti su od studentskog antikorupcijskog pokreta prerasli u sveobuhvatnu kritiku sistema; vlast reaguje dvostrukom strategijom – medijskim ponudama dijaloga i faktičkom eskalacijom na ulicama, uz rastući pritisak na nezavisne medije. Paralelno, organizovanje kontramitinga i targetiranje poznatih ličnosti naglašava stratešku kontrolu ulica i percepcije.
Kurier opisuje najnoviju eskalaciju protesta protiv predsednika Aleksandra Vučića kao seriju noćnih sukoba između demonstranata, provladinih batinaških grupa i policije; kao povod za pokret navodi se urušavanje krova železničke stanice u Novom Sadu, a otpor sve širih društvenih slojeva usmeren je protiv korupcije, policijske brutalnosti i samog političkog sistema. Tekst prenosi svedočenja o masovnoj upotrebi suzavca, povređenim demonstrantima i optužbama da policija deluje u korist SNS-u bliskih grupa; istovremeno ukazuje na nedostatak pritiska iz EU, dok Vučić demonstrante označava kao „teroriste“.
Die Presse stavlja u fokus tezu da Vučić „podstiče nasilje“: jedan aktivista opisuje kako su maskirane grupe povezane sa SNS-om gađale demonstrante pirotehnikom i kamenicama preko policijskog kordona, dok snage bezbednosti nisu reagovale. Tekst prati razvoj od studentskog pokreta ka sveopštoj društvenoj potražnji za vladavinom prava i vanrednim izborima i naglašava dvostruku strategiju režima – TV „dijalog“ uz istovremenu eskalaciju na ulicama.
Salzburger Nachrichten analitički ocenjuje da oslabljeni predsednik svesno pušta da talas protesta eskalira, kako bi stvorio osnov za tvrđu politiku, pa i vanredno stanje, i time izbegao izbore. Priložene fotografije prikazuju paljenje prostorija SNS-a i brutalne policijske intervencije, nakon što su višemesečni protesti ranije uglavnom bili mirni.
ORF gradi sliku predsednika koji deluje „šargarepom i bičem“ – javno poziva na dijalog, a istovremeno preti krajnjom silom i pojačava pritisak na kritičke medije (N1, Nova, Danas, Radar). Prenosi dokumentovane napade maskiranih SNS pristalica na demonstrante, govori o „monopolu širenja nasilja“ i citira zahteve da EU prekine uzdržanost.
Kleine Zeitung (naslov: „Đoković i Kusturica: od nacionalnih heroja do državnih neprijatelja“) daje kulturološki naglasak: dosadašnje ikone koje iznose kritiku postaju meta provladinih medija – znak duboke društvene polarizacije oko protesta.
Der Standard osvetljava dva pravca: s jedne strane, organizovanje kontramitinga od strane SNS-a kako bi se stvorile slike snage (mobilizacija kroz partijski aparat, autobusi, logistika), a s druge, rastući pritisak na kritičke medije – od difamacije do ekonomskog i regulatornog pritiska. Ovaj nalaz prenosi i ORF, pozivajući se na Standard.
Heute se fokusira na vidljivu spiralu nasilja i dokumentuje napade na SNS prostorije, paljevine i krvave sukobe na ulicama, stavljajući u prvi plan slike eskalacije.