U nedelju, 27. aprila, građani Beča biraju novu gradsku i opštinske vlasti . Sa oko 200.000 ljudi koji imaju srpsko poreklo – što je skoro 10% ukupnog stanovništva glavnog grada Austrije – srpska zajednica predstavlja jednu od najvećih etničkih grupa u Beču. Beč je time, posle Beograda i Novog Sada, treći „najveći srpski grad“ na svetu.
Uoči izbora, više stranaka otvoreno se obraća srpskoj zajednici i traži dijalog sa njom. I bečki ogranak Slobodarske partije Austrije (FPÖ) aktivno se trudi da pridobije podršku srpskih birača – kroz poruke o bezbednosti, kritiku aktuelne integracione politike grada i naglašavanje zajedničkih vrednosti.
U intervjuu, šef poslaničkog kluba FPÖ-a u skupštini grada Beča, Maksimilijan Kraus, objašnjava na koji način njegova stranka želi da se približi ljudima sa srpskim korenima i uključi ih u politički život Beča.
Gospodine Kraus, mnogi Bečlije srpskog porekla osećaju se kao deo društva, ali istovremeno imaju utisak da su politički zanemareni. Kako FPÖ namerava da se time konkretno pozabavi?
FPÖ nije stranka koja se pojavljuje samo pred izbore – mi već godinama negujemo kontinuiran i blizak kontakt sa srpskom zajednicom. Imamo prijatelje i funkcionere srpskog porekla u našim redovima, a na predstojećim izborima imamo i kandidata srpskog porekla na perspektivnoj poziciji. Za nas nije bitno poreklo, već zajedničke vrednosti – a tu postoji veliki stepen podudarnosti sa srpskom zajednicom.
FPÖ redovno kritikuje bečku integracionu politiku. Gde konkretno vidite propuste aktuelne gradske vlasti – i šta bi FPÖ radio drugačije?
Integraciona politika SPÖ je školski primer ideološki motivisanog neuspeha: milioni se troše na projekte nevladinih organizacija, a imigrantim iz Sirije i Avganistana koji nemaju volju za integracijom se tetoše. Mi, s druge strane, insistiramo na integraciji kroz rad i jasna pravila. Ko govori naš jezik, radi i poštuje naše vrednosti, dobrodošao je – ko to ne čini, ne treba da bude nagrađen, već da napusti zemlju.
U mnogim kvartovima sa visokim udelom stanovništva neautohotonog austrijskog porekla, ljudi se osećaju nesigurno zbog rastućeg kriminala i potiskivanja. Kako biste konkretno poboljšali osećaj sigurnosti u gradu?
Potreban je veći broj policajaca, jasna politika povratka kriminalaca stranog porekla, stambena politika koja štiti naše građane i kraj paralelnim društvima. Ko ne želi da se integriše ili čini krivična dela, nema šta da traži u Beču. FPÖ zastupa nultu toleranciju prema uvezenom kriminalu.
Dok se Srbi u Beču često smatraju spremnima na integraciju, stiče se utisak da Beč pod SPÖ sve više promoviše „pogrešnu“ imigraciju. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
To je potpuno tačno. Srpska zajednica deli naše vrednosti: spremnost na rad, porodične vrednosti, poštovanje društva. Nasuprot tome, SPÖ vodi migracionu politiku koja podstiče paralelna društva bez volje za integracijom. To je izuzetno opasno i razara jedinstvo našeg grada. Samo će FPÖ tome stati na put.
Beč svake godine izdvaja milione za integracione projekte nevladinih organizacija. Smatrate li da je to opravdano – ili biste više sredstava usmerili, recimo, ka srpskim kulturnim inicijativama?
Ova raspodela sredstava je visoko ideološki motivisana i mora se zaustaviti. Umesto da se milioni troše na leve LGBTIQ projekte, želimo da podržimo one koji zaista rade na integraciji – kao što su brojna kulturna i sportska udruženja u Beču, koja čine izvanredne stvari za mlade i porodice.
Mnoge porodice srpskog porekla vredno rade i plaćaju poreze. Ipak, druge grupe češće imaju koristi od socijalnog sistema. Kakav je stav FPÖ o socijalnoj pravdi u ovom kontekstu?
Socijalna pravda za nas znači: trud treba da se isplati. Ne može biti da radničke porodice snose troškove za socijalne davanja azilantima koji ne žele da se integrišu. Mi želimo da rasteretimo one koji doprinose ovoj zemlji – a ne one koji je iskorišćavaju.
Situacija sa stanovanjem u Beču postaje sve nepodnošljivija. Imate li plan kako da radničke porodice – uključujući i one srpskog porekla – ponovo mogu da dođu do pristupačnih stanova?
Pod vodstvom aktuelnog gradonačelnika Ludviga i SPÖ, kirije u opštinskim stanovima su pet puta povećane. Mi želimo da dodelu opštinskih stanova uslovimo austrijskim državljanstvom i da kirije vratimo na nivo iz 2020. godine.
Kako ocenjujete politiku azila i migracija grada Beča, posebno u pogledu troškova, integracije i prihvatanja u stanovništvu?
Ta politika je finansijska rupa bez dna. Oko 700 miliona evra godišnje Beč daje korisnicima minimalnog dohotka koji nisu austrijski državljani – pretežno azilantima bez volje za integracijom. To nije samo skupo, već i uvreda za sve koji vredno rade i doprinose ovom gradu.
Često se kritikuje da gradska vlast u Beču troši porez novca na ideološki motivisane projekte. Možete li navesti konkretne primere – i kako bi FPÖ upravljao javnim sredstvima?
Transrodna i LGBTIQ propaganda, NVO sa levičarskom agendom, kulturno finansiranje projekata koji dovode u pitanje naš identitet – sve to košta milione. FPÖ će tome stati na kraj i usmeriti novac tamo gde je zaista potreban: u škole, negu, stanogradnju i bezbednost.
Gledajući unapred: Koje tri političke mere bi FPÖ kao gradska vlada najpre sprovela kako bi Beč postao bolji za radno aktivne ljude – bez obzira na poreklo?
Prvo: preusmeravanje 700 miliona evra iz socijalnih davanja – sa imigranata bez integracije na radne porodice.
Drugo: opštinski stanovi samo za austrijske državljane.
Treće: politika nulte tolerancije prema kriminalu i veća bezbednost.
U kojoj meri, po vašem mišljenju, aktuelni politički razvoj u Srbiji i Republici Srpskoj utiče na srpsku zajednicu u Beču – bilo u smislu identiteta, političkog interesovanja ili društvenog učešća?
Mnogi ljudi srpskog porekla pažljivo prate razvoj događaja u svojoj staroj domovini. Mi iz FPÖ se ne mešamo, ali se zalažemo za neutralne, partnerske odnose sa Srbijom. Identitet srpske zajednice u Beču je snažan – i pozdravljamo kada se ti ljudi politički angažuju i u Beču.